Ferokloroza u Istri i Dalmaciji na karbonatnom tlu

Ferokloroza u Istri i Dalmaciji na karbonatnom tlu

Prva proučavanja ferokloroze vinove loze na karbonatnim tlima zapoceta su prije 120 godina. Od tada pa do danas stečeno je bogato iskustvo. Kako karbonatna i subalkalna tla zauzimaju velika prostranstva u područjima gdje su klimatske prilike vrlo povoljne za uzgoj vinove loze i postizanje dobre kakvoce grožda, a time i vina, bilo je potrebno prouciti mogucnosti da se vinova loza uzgaja na tim tlima, a da ne oboli od ferokloroze. Ustanovljeno je da su pojedine podloge na koje se cijepi vinova loza razlicito osjetljive, odnosno otporne prema feroklorozi. Danas imamo velik broj podloga koje mogu podnijeti razmjerno velike kolicine aktivnog vapna u tlu. Tako primjerice podloga 41 B može podnijeti i do 40 posto vapna u tlu. Druge podloge kao što su S. 0. 4 (Oppenheim), 225 Ru (Rugieri), 1103 (Paulsen) i 775 P (Paulsen) podnose do 17 % vapna, a podloge Kober 5 BB i 779 P (Paulsen) podnose do 20 % vapna. Kako vidimo postoji razmjerno velika mogucnost da se uzgoj vinove loze proširi i na manje karbonatna tla, ako se odaberu prikladne podloge. Jasno, to ovisi i o drugim cimbenicima, a najviše o biološkim i gospodarskim svojstvima pojedine podloge u odnosu na pojedinu sortu. Simptomi ferokloroze javljaju se najprije na lišcu vršnih djelova mladica i to kao internervalna kloroza koja poslije zahvati čitavu plojku lista.
gospodarski list