Pošip Marko Polo

Pošip Marko Polo
 - Polu_skojaru ne bi te hoti pripast ali prin nikega doba san govori s agenton iz Cilea koji je reka da je jedna od njihovih glavnih izvoznih roba - vino. I jos i boje - mast. I to ne vino u botiljama nego u velima saketima za jednokratnu upotrebu sto se s njin napuni cili kontejner. To gre uglavnon u Francusku, Spanjolsku, Italiju.

- Dakle jedino pravo je sto se kupi u nas u seljaka po skoju i po Pelicu.

- Lipo je cut take stvari. ::)Rekli bi TBF-ovci "šareni artikal, karton i plastika, nije bitna kvaliteta, samo etiketa..."
Zato ja pijen samo vino od moga oca. On plivi lozu, on trga grožde i on cini vino. Ka ga pijen, još vonja po bacvi. A ono flaširano u konzumu sa lipon etiketon, vina ni culo ni vidilo.
- Nemojmo misliti da je samo u nas lipo (obicno) vino. Ima ga i u Chileu pio sam nedavno flasirano 'govori 7 jezika' crlo sortno ispod 4 € u butigi.
- Mozemo li pohvaliti neke od konoba gdje se moze kupiti lipog vina. I bilog i crnog obicnog ili sortnog?
- Ja sam ovo lito imala priliku u Lumbardi u Stipeta (restoran More) uz vrhunsku lešadu od škrpina pit odlicni rukatac. Carski Pošip i smokviški Rukatac nema ih na daleko.A crno? Žrnovsko iz defora ili iz Pelisca.
- A gdje se to moze kupiti ako je 'na refuzo'. Sada je puno lipih privatnih vinarija i konoba. Predlozite pa cemo ih posjetiti.
- Tribalo bi pitat Stipeta. Po Smokvici ima puno lipog vina od grozja. Evo jedno ime Jakov Pecotic-Kuzmic i njegov sin Franic. Di god je mješavina pošip-rukatac-cetinka mora bit odlicno. Pošip i rukatac za boju,mikris i buke a cetinka za bistrocu. Stari kaži i 1 L mora na 100 l vina kao prirodni konzervans.

- Bepina, za otu litru mora se zna kako je dosla u operu. To bi trabakulanti ka bi bili vozili vino, govorimo o vrimenu Austrinskemu, bili bumbili od karga tako da bi se do Tresta bila popila lipa doza. Da se vlasnici karga ne bi obadali oni bi bili nadolili koliko je potriba lamini mora i svi kuntenti. Poslin su se na to naucili pa su poceli i doma ulivat more u mast jerbo da to konzervira. Vraga konzervira, nego ti ono soli sempre malo cini da zejas. Sto ga vise pijes osjecas se boje.
Inace adresa za crno u Pelisac: Ivo Mastrapa, Orhanovici, Oskorusno. Koliko znan on ne pastrocaje a i temu ima razloga. Njemu je otac toliko bumbi da se ne bi moga pasat se izmeju dvi jematve tako da je mora pastrocat jerbo bi mu pofalilo. Ivo ti se je od tega svega stufa i ka je stari Delko Samardzija umri zareka se da on nika nece pastrocavat. Eto ti ga tun.
- A sto vam se cini od onoga Posipa u tocionici blizu Plokate? I onih drugih vina koje tu prodaju. Mislio sam da je puno bolje.
Jednom sam predproslog ljeta molio jednog prijatelja da mi preporuci najbolje od bijelog vina sa Korcule. Mislim se koliko kosta da kosta dolaze mi neki prijatelji iz EU pa eto. I onda ce ti meni ti moj prijatelj da mu je ovaj rekao da ce bit za 10 dana "dok ne ucini".
Ti moj prijatelj je ostao bez rijeci i doslovno mi prenio tu poruku. Dakle ima i toga?
- Imate li odredjeno misljenje o fenomenu "pravljenja bilog vina usred lita"!
- A moš mislit. Bit ce od filter vrecica kao u Dalmacijavino.d.o.o
- Ma "dobro" je to kad je to stolno vino tipa 'Jure' ili 'Mornar' ali ako se radi o nasim prvjencima Posipu i Grku e onda bi sve posla k vragu. Zasto tu nema kontrole, uzimanje uzoraka, dodijeljivanja priznanja usred ljeta na osnovu uzoraka uzetih na licu mjesta .......

- Neznan o saketima iz Dalmacijavina ali racunat znan! Kad pogledate kolika je površina na otoku zasadena pošipon i otprilike izracunate koliko vina proizvede Vinarija u Cari, Smokvici, Blatu + Dalmacija vino dode se do zakljucka da je Isus prema njima bi tek madioničar početnik kad je iz vode učini vino.

Pošip Marko Polo

- Na svitu je uvik bilo vise dobrega grozja nego dobrega vina. Pa sto ako nasi vinari kupe grozje u Makedoniji? Znaci da su pametni, znaju ucinit i prodat dobro vino. Ali ako makedonsko prodaju pod Posip, to im je veliki grih.

- Na vinu ucinjenom sa grozdjem sa Kosova ili iz Makedonije trebala bi stajati etiketa tako da znamo kada pijemo (ne)hrvatski otocki proizvod. Mislim da bi tu trebale inspekcijske sluzbe vise uciniti uz pomoc gradjana. Osobno nemam bas nikakve koristi kada moj susjed cini pastroc. Dapace stete, kao i svi gradjani.

- Jebe mi se jeli to hrvatski oli stranski pastroc. Pastroc je pastroc. A vino od grozdja je vino, bez obzira je li grozdje kupljeno u Makedoniji ili u Lumbardi. Dobrim vinarima povjerenje bez geografskih ogranicenja. Vino od lokalnog grozdja mora imati naljepnicu koja izricito definira geografsko porijeklo. Vise me zanima kolicina cukara koju je neka vinarija kupila nego kolicina grozdja koju je importirala.
- Prije desetak i vise godina rekao mi je jedan visoki duznosnik tadasnje vinarske zbilje da ako ta njegova vinarija ne ucini 250 do 300 vagona pastroca ili tzv malog vina ili pravim imenom krivotvorenog vina da onda vinarija nemoze opstat. Pitam ga ja a tko to popije gdje se plasira? Uglavnom u refuznom stanju a i u bocama.
Javna je tajna da se od kila bijelog grozdja da izvuc 10 do 12 litara vina koje se popije. Kava je sprega takovih proizvodjaca sa politikom i podzemljem?