| Turopoljska svinja naša najstarija pasmina |
|
![]() Turopoljska svinja Prva faza se odvijala u ranom srednjem vijeku kad je izvršeno križanje šiške i krškopljskog svinjceta. Ovaj oblik zadržao se do kraja 17. stoljeca. Nakon prestanka Turske opasnosti dolazi do uvoza u Turopolje bijelih svinja, vjerojatno iz Hrvatskog zagorja ili Štajerske. Uvezene svinje ( jedan od oblika nove krškopoljske svinje) križale su se sa starim oblikom turopoljskih svinja. U trcoj fazi svinjogojac Miško pl. Leder je uvezao svinje s kojima je križao postojece. Dobiveno potomstvo je bilo visokokvalitetno, te je kao takvo zadovoljilo uzgajivace. Ovaj oblik turopoljske svinje je zadržan do danas. Osnovne karakteristike ove pasmine su: - kasnozrela pasmina srednje velicine i masnog tipa - srednje dugacka glava s udubljenom profilnom linijom - dlaka bjelkasto sivkaste boje, srednje duljine i kovrcava - nekoliko crnih mrlja s obadvije strane trupa - koža bez pigmenta (osim ispod crnih mrlja) - noge cvrste, srednje dugacke i širokog stava - papci žuckaste (svijetle)boje - dugacak trup valjkastog oblika - ravna leda - lijepo razvijeno vime s 10 - 12 sisa Najcešce je uvriježeno mišljenje da je broj i velicina šara najprepoznatljiviji znak ove pasmine. Tako neki autori navoda da prava turopoljska svinja mora imati 5 - 9 tamnih mrlja velicine šake rasporedeno s obje strane trupa (od vrata do buta). Tradicionalni nacin iskorištavanja svinja se temeljio na šumskoj ispaši svinja dok su to klimatske prilike dozvoljavale. Jato su vodile starije dominantne krmace koje su održavale red (hijerarhiju), branile svoj teritorij od uljeza. Nakon povratka iz šume, zapoceo je tov kukuruzom i završavao težinom svinja od 170 - 220 kg. Uobicajeno su se tovile krmace od 2 - 4 godine i muški kastrati, stariji od godinu dana. Meso tako utovljenih svinja bilo je vrlo cijenjeno zbog svog ukusa i socnosti. Od trajnih proizvoda narocito su se cijenile sušene šunke i slanina, kao i zimska salama. Sukladno Strateškom cilju 10. - zaštita genetske raznolikosti udomacenih svojti Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske (Narodne novine, br.81/99) JUPP Lonjsko polje ima u svom vlasništvu maticno stado Turopoljskih svinja. Turopoljske svinje su dio krajobraza Parka prirode, gdje imaju važnu ulogu u održavanju biološke raznolikosti. U ovom jedinstvenom krajoliku, periodicki poplavljenim pašnjacima i nizinskim šumama uspio se održati tradicionalni nacin iskorištavanja zemljišnih resursa, a narocito ekstenzivni nacin stocarenja, posebno ispaša svinja. Danas ovaj sustav gospodarenja predstavlja zadnji primjer takvog jedinstvenog sustava gospodarenja zemljom. Iz tog razloga Ustanova se odlucila formirati maticno stado turopoljskih svinja te ih pod odredenim uvjetima posudivati i darovati lokalnom stanovništvu. Javna Ustanova Park Prirode Lonjsko polje |
| « Prethodna | Sljedeća » |
|---|
Plugovi strojevi za osnovnu obradu tla
Plug je orude za pocetnu obradu tla. Služi za pripremu tla za sijanje i sadnju. Osnovni je alat koji se koristi još od pr...
Poljoprivredni strojevi - kombajn za žetvu žitarica
Kombajni su strojevi za žetvu raznih žitarica, uljane repice, soje, graha, graška i sl. Proces žetve se sastoji iz tri di...
Strojevi za sadnju i sijanje na otvorenom
O uspješnosti uroda, najvecu ulogu ima pravilno posijano sjeme. Za gotovo sve kulture postoje izmišljeni strojevi za sija...