Mali obiteljski ribnjaci

EKONOMSKA ANALIZA (PROFITABILNOST)
U današnjoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj najve?u profitabilnost pokazuju komercijalni športski ribnjaci te kombinirani uzgojno-športski ribnjaci, pogotovo ako uz to nude i ugostiteljsku ponudu. Komercijalno iskorištavanje postoje?ih vodenih akumulacija i neiskorištenih zemljišnih površina pogodne konfiguracije unutar obiteljskih gospodarstava mogu?e je uz športski ribolov. Takvi objekti registrirani su kao športski ribnjaci za ekstenzivni uzgoj ribe. Nasa?uju se komercijalno lovnim kategorijama ribe uz nisku razinu dodatne prihrane. Veliku gusto?a nasada garantira siguran lov, što je pretpostavka poslovnog uspjeha. Profit se ostvaruje prodajom dnevnih karata za ograni?eni dopušteni ribolov koji je ura?unat u cijenu karte, prodajom dnevnih karata za neograni?en dnevni ulov, koji se dodatno napla?uje ili samo naplatom ulova.
U našim klimatskom uvjetima ribolovna sezona na ciprinidnim ribnjacima može po?eti ve? po?etkom mjeseca travnja, a završni krajem mjeseca listopada. Uz pretpostavku da su najintenzivniji ribolovni u danima vikenda i praznika, može se ra?unati s godišnjim izlovom preko ribolovnog štapa od 3000 do 5000 kg/ha-1 ribe. Registracija takva pogona omogu?uje komercijalni uzgoj ribe na takvim ribnjacima i njezinu direktnu prodaju. Ovisno o fizikalno-kemijsko-biološkim svojstvima vode, odabiru se i odgovaraju?e vrste riba za nasad.
Suvremeniji pristup športskom ribolovu, ulovi pa pusti, koji je sve prisutniji i na našim vodama, tako?er se može realizirati i na ovakvim, i to prvenstveno ciprinidnim objektima. On predstavlja manji ukupni  nasad, ali znatno krupnije ribe trofejne vrijednosti. Za lov takve trofejne ribe (šaram, amur), koja mora biti dobre lovnosti, napla?uje se skuplja dnevna karta, a uhva?ena, neozlije?ena riba nakon fotografiranja oprezno se vra?a u vodu. Nedvojbeno je da ?e se u istoj ribolovnoj sezoni ista riba loviti i po nekoliko puta. Atraktivnost lokacije, blizina ve?ih urbanih središta i prometna povezanost uz dopunsku ponudu (ugostiteljstvo, rekreacija) dodatni su argumenti profitabilnosti takvih objekata.
Proizvodnja konzumnih šarana na malim obiteljskim gospodarstvima može biti donekle opravdana, nikako profitabilna , uz plasman riba na užim lokalnom tržištu ili eventualno opskrbljivanje odre?enog broja komercijalno-športskih ribnjaka. Ishrana ribe u takvom uzgoju zasnovana je na viškovima ratarske proizvodnje. Takvi pogoni za uzgoj raznih  kategorija šarana imaju opravdanje i zbog uporabe zemljišna lošije kakvo?e koje se u druge svrhe gotovo i ne može koristiti.
Proizvodnja, tov konzumne pastrve u turnusima, što znatno pove?ava ukupnu razinu proizvodnje, ali i ulaganja, može biti profitabilna samo uz permanentno sigurno tržište i urednu naplatu. Dio uzgoja može se realizirati kroz trgova?ku mrežu, a dio kroz objekte za komercijalno-športski ribolov.
Ako gospodarstva imaju i fazu mriješ?enja riba, takva su obiteljska mrijestilišta malog kapaciteta. Osnovna funkcija i namjena orijentirane su isklju?ivo na mriješ?enje «divljih vrsta riba» te uzgoj nasadnog materijala za poribljavanje otvorenih voda.

PRIMJENJIVOST
Ova istraživanja primjenjiva su u cijeloj zemlji, na svim obiteljskim gospodarstvima koja imaju mogu?nost i volje da dio ili ve?inu svojih prihoda stje?u putem ribarstva.

VREDNOVANJE POLJOPRIVREDNIKA
Kod svih zainteresiranih farmera s kojima smo kontaktirali, uo?ili smo zadovoljstvo što su našli prostor za dobivanje relevantnih informacija i savjeta te mogu?nosti izlaganja vlastitih problema i razmišljanja.

KVANTITATIVNI PODACI
Ukupno je analizirano 13 postoje?ih obiteljskih ribnjaka te je kontaktirano s 12 zainteresiranih budu?ih ribarskih farmera. U sklopu ovog projekta objavljeno je 7 radova, koji su navedeni pod kvalitativnim podacima.

ZAKLJU?CI
U današnjoj gospodarskoj situaciju Hrvatskoj najprofitabilniji obiteljski ribnjaci jesu ribnjaci orijentirani na športsko-rekreacijski ribolov te kombinirani športsko-uzgojni ribnjaci, pogotovo ako imaju i ugostiteljsku i turisti?ku ponudu.
Isklju?ivo pastrvski ribnjaci mogu zadovoljavati vlastite potrebe i eventualno lokalne potrebe.
Obiteljska mrijestilišta prvenstveno trebaju biti orijentirana na mrijest tzv. "divljih riba" i uzgoj nasadnog materijala za poribljavanje otvorenih voda.
Pri izgradnji novih ribnjaka svakako treba voditi ra?una o njihovom uklapanju u okoliš.
Pri izgradnji novih ribnjaka najvažnija pomo? treba biti financijska i savjetodavna.