Republika Hrvatska ima najdužu obalu i gotovo sve otoke u istočnom dijelu Jadranskog mora1. Zbog politike jadranske orijentacije koju vodi, za nju je posebice važno međunarodnopravno i privrednopravno uređenje odnosa na moru i morskoj obali, uključujući i uređenje iskorištavanja mineralnog bogatstva iz podmorja, morski ribolov i lov, uređenje turističkih odnosa te zaštita, očuvanje i unapređenje morskoga okoliša. U tom smislu
veoma su bitna i zakonodavna rješenja drugih država, osobito u okviru Europske unije, sudska praksa nacionalnih i međunarodnih sudova i arbitraža, standardi i običaji, koje valja proučiti i, na temelju znanstvenih sinteza, oblikovati našu znanstvenu misao i praksu.

Nova ribarska plovila

Strateška osnova razvitka ribolovne djelatnosti, u teoriji polazi od planiranja takva intenziteta ribolova koji će omogućiti najveći dopušteni ulov bez ugroze opstanka prirodnih populacija. Brojni sadašnji problemi hrvatskoga morskog ribolova uglavnom su posljedica izostanka prave strategije u razvoju ukupnog ribarstva. Od prvorazredne je važnosti provedba hitnih mjera gospodarenja na području unutrašnjega ribolovnog mora i utvrđivanje zona, načina ribolova i ribolovnih alata, te dopuštenih ulovnih kvota za pojedine gospodarski važne vrste, s posebnom pozornošću na one kojima prijeti prelov ili je već nastupio.
Hrvatska trenutno ima više od 3.000 ribarskih plovila, ali veoma loših karakteristika zbog kojih se ne može ribariti u vanjskom moru, pa se godišnje ulovi samo između 14 i 24 tisuće tona sitne plave ribe, ili tek osam posto procijenjene biomase, a što je nedopustivo niski postotak. Prvi put nakon 20 godina država predlaže model financiranja obnove ribarske flote, pa će Vlada Republike Hrvatske u njezinu modernizaciju i obnovu tijekom iduće tri do četiri godine uložiti 45 milijuna eura, za dodatnih pedesetak plovila. Time se želi unaprijediti kvaliteta ribolova, povećati konkurentnost domaćih ribara, a ribolov s unutrašnjega preusmjeriti na vanjsko more.
Gradnju ribarskih brodova u hrvatskim brodogradilištima država će podupirati s 30 posto bespovratnih sredstava (po 10 posto dat će ministarstva poljoprivrede, gospodarstva i mora), 10 posto osigurat će ribar naručitelj, a za 60 posto iznosa naručitelj će se zaduživati
preko HBOR-a

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva