Niske temperature neće štetiti pšenici. Većina usjeva ozime pšenice, kao rijetko do sada, ušla je "dobro zakaljena" u zimu s vrlo dobrim sklopovima, odnosno u gotovo optimalnoj fazi razvoja, kaže dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica na Poljoprivrednom institutu Osijek.
Dodaje da je jesenas u povoljnim rokovima sjetve zasijana većina usjeva ozime pšenice dok je tlo u dužem razdoblju uglavnom bilo umjereno vlažno do polusuho, tako da je sjetva vrlo dobro obavljena.
I do -14 stupnjeva

Niske temperature neće štetiti pšenici

- Takve pšenice mogu bez značajnijih oštećenja izdržati temperature i do -14 Celzijevih stupnjeva bez snijega. Jedan dio usjeva iz ranijih rokova sjetve ili sijan početkom optimalnih rokova, zahvaljujući iznadprosječnim temperaturama zraka i tla nakon sjetve pa sve do sredine studenoga, razvio je do zime nešto veći broj izboja po busu od optimalnoga. Takve su pšenice manje otporne na vrlo niske temperature - kaže dr. Drezner te napominje da je na pojedinim usjevima jesenas bio primijećen i jači napad lisnih ušiju, koje mogu virusno zaraziti pšenicu.
Dobre i kasnosijane pšenice
Dr. Drezner naglašava da je dio proizvođača zaražene usjeve tretirao odgovarajućim insekticidima te dodaje da, ukoliko ima virusno zaraženih usjeva, simptomi će se pojaviti tek krajem ožujka ili do sredine travnja. - Dio proizvođača sijao je pšenicu i početkom studenoga, ali i te su se pšenice dobro razvile zahvaljujući iznadprosječnim temperaturama zraka i tla, te ušle u zimu u fazi tri lista. Za sada se ne očekuje da bi proteklih dana niske temperature mogle prouzročiti značajnije štete na pšenici iz bilo kojih rokova sjetve, i sa snijegom i bez snijega. Pšenice pokrivene snijegom, ovisno i o visini snježnog pokrivača, izdrže i niže temperature nego su bile proteklih dana, bez značajnijih oštećenja - kaže dr. Drezner te savjetuje poljoprivrednim proizvođačima da povremeno obiđu svoje usjeve, kada je to moguće, te prate savjete stručnjaka tijekom vegetacije kako bi što bolje koristili genetski potencijal zasijanih pšenica i tako ostvarili što povoljniji financijski rezultat.

Glas Slavonije