Splitski Institut za jadranske kulture i melioraciju krša provodi program unapređenja stakleničke, maslinarske i agrumarske poljoprivredne proizvodnje u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Program s 200.000 kuna sufinancira i Županija.

   Među ciljevima projekta su uvođenje prikupljanja, kontrole i vraćanja procijeđene hranjive otopine u proizvodni ciklus, u sustavima uzgoja povrća i cvijeća s minimalnim štetnim utjecajem na okoliš te ekološki pristup u zaštiti povrća i cvijeća u zaštićenom prostoru. Među ostalim, Županija pomože poljoprivrednicima pri nabavci bumbara kao prirodnih oprašivača.

   Uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima, posebice u mediteranskoj Hrvatskoj, vrlo je dinamična i profitabilna poljoprivredna djelatnost. Zbog prednosti mediteranske klime, uzgoj povrća i cvijeća u zaštićenim prostorima ima dugu tradiciju u županiji, a kvaliteta proizvoda poznata je diljem Hrvatske. Međutim, takva intenzivna proizvodnja uzrokovala je nakupljanje štetočina tla i hranjivih soli zbog čega se prinosi smanjuju, kaže Božo Sinčić, pročelnik županijskog Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu.
Primjenom novih tehnika i tehnologija, u posljednjem desetljeću, podiže se razina proizvodnje, prinos i kvaliteta. Uzgoj u hidroponskim tehnologijama zahtijeva preciznost i visoku razinu znanja kako bi dobiveni prinos mogao opravdati visoka početna ulaganja. Međutim, zbog nedovoljne primjene znanstvenih i stručnih spoznaja izostaje očekivani financijski efekt, a pojedine proizvodnje propadaju. Neracionalno gospodarenje drenažnom vodom, osim što opterećuje proizvodnju, negativno utječe na okoliš. Odnos kulturnih biljaka i štetnika uvjetuje čak i promjene u tehnologiji uzgoja povrća.
Zdravstveni problemi u plastenicima, pogotovo kod uzgoja u tlu, ali i u hidroponskom uzgoju veliki su. Zbog dinamičnih procesa u proizvodnji i trgovini, uz dosadašnje probleme javljaju se i nove štetočine. Uvođenjem oprašivača bumbara smanjuje se odabir konvencionalnih zaštitnih sredstava, od kojih mnoga više nosu ni djelotvorna zbog stvaranja otpornosti kod štetočina.
   Bijele mušice među najvećim su štetnicima u staklenicima i plastenicima. Najveću štetu nanose rajčicama, paprikama i krastavcima. Budući da nema jedinstvenog tretmana koji bi se dulje koristio u borbi protiv njih, preporučuje se primjena multidisciplinarnih metoda. Institut će provesti istraživanje ekološki povoljnih mjera u rješavanju toga problema. Naglasak je stavljen na nekemijske metode zbog njihovih toksikoloških i ekološki prednosti te doprinosa u postupku izbjegavanja otpornosti štetnika na uobičajeno pretjeranu primjenu kemijskih insekticida.

vjesnik.hr