Stršljen  je najveći iz porodice osa koja živi na našem području. U proljeće, oplođena ženka gradi novo gnijezdo i nikada ne useljava u staro. Gnijezda gradi u šupljem drveću,   ili zapuštenim staništima. Ličinke hrani kukcima, dok se odrasla jedinka hrani slatkim sokovima. Ženka osnovnu formu gnijezda gradi sama, polaže jaja i sama podiže ovu prvu generaciju. Prva generacija radilica preuzima svu brigu o dogradnji gnijezda i podizanju idućih generacija. U jesen iz ličinki se razvijaju buduće matice i trutovi i pare se, a društvo se raspada i jedinke ugibaju. Zimu preživljavaju samo oplođene ženke, i ciklus se ponavlja.

Stršljenovi su ugrožena vrsta, ponegdje su istrijebljeni, a kako je njihova uloga u održavanju ekološke ravnoteže značajna, u  nekih država su uvršteni na listu ugroženih vrsta, a u nekima su zaštićeni. Opasnost od stršljena za čovjeka i životinje se preuveličava, ona je manja nego što se obično iznosi, sedam uboda ubija konja, tri čovjeka. To je pogrešno i preuveličano u pogledu otrova stršljena, on se može usporediti s otrovom drugih osa, po sastavu nije isti a manje je toksičan.
Ubod stršljena je bolniji od uboda ose što je u otrovu stršljena više supstance koja  izaziva osjećaj pečenja a stršljenov žalac je deblji i duži pa dopire do osjetljivijih djelova kože. Ubod nije smrtonosan, iznimkom moramo smatrati alergičare, a ubod u području usta i grla iziskuje lječničku pomoć. Ubodi stršljenova se uz pažljivo ophođenje mogu izbjeći jer oni nisu skloni ubadanju.  Stršljeni su u prosjeku tri puta veći od pčela i u svojim pohodima ih mogu lako ubiti jednim ugrizom. Stršljeni uglavnom ubijaju odrasle članove legla i hrane se pčelinjim potomcima. Na taj način svake godine pčelari mogu  izgubiti gotovo trećinu kolonije zbog učestalih napada opasnih stršljena.

Stršljen je najveći iz porodice osa

Ubod kao pčelina glavna obrana ne donosi previše rezultata zbog stršljenovog jakog oklopa, ali provođenjem novih istraživanja utvrđeno je da su neke vrste pčela razvile novu taktiku. Kada stršljenovi izviđači otkriju novo leglo, ispuštanjem određenog feromona označe ga kako bi ga ostali mogli pronaći. Vibriranjem, pčele obznanjuju svoju taktiku cijelom leglu i tek u zadnji čas slete u masi na stršljena, pčele nastavljaju međusobno vibrirati, podižući temperaturu do iznad 40C koja je tik do granice tolerancije među pčelama, ali pogubna za stršljena. Iz ulovljene pčele isišu prikupljeni nektar, a ostatkom sažvakane pčele hrane mlade ličinke. Odrasli se stršljen hrani slatkim sokovima s drveća.
Preventivno uništavanje stršljenova u blizini pčelinjaka odnosi se na spaljivanje mogućih gnjezda u samom pčelinjaku ili preventivnim mamcima. U plastičnu bocu  ulijemo mješavinu jabučnog soka, octa ili piva. Pčele neće zbog odbojnog mirisa ulaziti u bocu, dok će stšljeni namamljeni lakom hranom ući u bocu iz koje ne mogu izaći i utopiti se.