U košnici je prisutno nekoliko vrsta plijesni. One se mogu razvijati na larvama uzrokujući njihovo uginuće. Na pojavu plijesni u košnici utiču faktori kao povećana vlažnost, snaga pčelinjeg društva i  čistoća u košnici. Krečno leglo je bolest poklopljenog legla koju uzrokuje plijesan Ascosphera apis. Uginula larva je u početku bijela i mekana, a kasnije postaje svijetlo žuta i gnjecava. Zatim se stvrdne i pretvara u mumiju sličnu kreču. Pčele izbacuju uginule larve pred leto košnice, što se lako uočava.
Uzročnik krečnog legla stvara spore koje su vrlo otporne. U zemljištu živi i do 15 godina, odakle vjetrom i vodom mogu dospjeti u pčelinje društvo.
Bolest se može prenijeti preko pčela, prenošenjem okvira iz jedne košnice u drugu, prihranjivanjem sa zaraženim medom i cvjetnim prahom, priborom itd.
Suzbijanje Potrebno je jaka pčelinja društva, uz obezbjeđenje dobrog provjetravanja, držati na ocijeditom zemljištu koje je izloženo suncu. Ako se bolest pojavi na nekoliko okvira sa leglom, potrebno ih je odstraniti iz košnice, a pčelinje društvo u dobro uzgojno stanje (sa dosta pčela radilica, kvalitetnom maticom i dovoljno hrane - meda i cvjetnog praha). U težim slučajevima zaraze, potrebno je pčele prenijeti u dezinficiranu košnicu (staru obavezno dezinficirati), a saće sa bolesnim leglom pretopiti, te zamjeniti maticu.

   Preporučuje se i prihranjivanje pčela šećernim sirupom uz dodatak antibiotika kao kod evropske truleži legla.
Kameno leglo je zarazna bolest pčelinjeg društva koja napada leglo i odrasle pčele. Uzrokuju je više vrsta plijesni iz roda Aspergillus. Pčelinje društvo oboli ako uzima hranu (med i cijetni prah) u kojoj ima spora plijesni. Oboljelo leglo pokriveno je žućkastobijelom bojom i kasnije otvrdne. Ove plijesni opasne su i za ljude i domaće životinje. Kada se radi sa oboljelim društvima, pčelar treba da bude oprezan. Potrebno je da zaštiti nos i usta vlažnom krpom.
Suzbijanje Ako larve i pčele ugibaju u velikom broju, najbolje je pčelinje društvo ugušiti sumporom, a pčele i saće iz plodišta spaliti. Preostalo saće se pretopi. Košnica se dezinficira plamenom let - lampe. Med i cvijetni prah iz oboljelih košnica štetan je za ishranu, kako pčela tako isto i ljudi, a može se upotrebiti u industriske svrhe.